15 Apr |
|
Izgleda da biti kolekcionar vina više nije privilegija bogatih. U poslednje vreme su se, kao alternativa tradicionalnim tržištima akcija, obveznica i futures-a, razvili investicioni fondovi koji u svojim portfeljima sadrže vino. Ulaganje u vino je doživelo nagli porast nakon osnivanja Londonske Internacionalne Berze Vina (Liv-ex) 1999. godine.
Investitori su uglavnom fizička lica i investicioni fondovi. Bordo (Bordeaux) vina čine oko 92% indeksa, Burgundac učestvuje sa 4%, Šampanjac sa 3%, italijanska vina skoro 1% i vina iz Rone 0.2%. Spisak pojedinačnih vina je impresivan: Lafite Rothschild, Cheval Blanc, Haut Brion, Ausone, Latour, Dom Perignon, Krug…berbe 1986-2006. U vin-ex 100 ulaze samo vina koja su ocenjena minimalnom ocenom 95/100. Najveći dobitnik do sada je bio Chateau Lafite 1982: sanduk od 12 flaša koji je koštao £2600 kada se prvi put pojavio sada se prodaje za celih £25,000!
“Špekulativno” vino se obično čuva u specijalnim skladištima sa strogo kontrolisanom temperaturom. Dok je u skladištu, na vino se ne plaćaju porez i carina. U Britaniji se vino smatra potrošnim dobrom pa se na njega ne plaća porez na dobit.
Kompanija Wine Asset Managers LLP je pokrenula sopstveni fond “Fine Wine” tokom 2006. godine koji je namenjen fizičkim licima i koji je skočio za više od 7% tokom 2009. Njihov fond za profesionalne investitore je skočio 7% u 2009. i 15% tokom trogodišnjeg perioda.
U firmi Wine Asset Managers tvrde da na duži rok očekuju rast tržišta posebno u Aziji a to se poklapa i sa projekcijama koje stižu iz Vinexpo. Korekcija berzanskog indeksa (pad cene pa povratak na prethodni, viši, nivo) se desio samo jednom u proteklih 10 godina.
OWC Asset Managers Ltd vodi fond sa minimalnim ulogom od 100 000 evra. Imali su rast od cca 13% u proteklih pet godina ali su pali 18% u poslednje tri godine i 1% tokom 2009. Kao i klasične investicione fondove i njih je mučio isti problem – povlačenje novca od strane klijenata.
U samom Bordou postoje napori da se veći deo trgovine odvija tamo umesto u Engleskoj ali se sada vinari žale da njihova vina postaju preskupa nakon što izađu iz podruma i da dobra vina ostaju nepopijena. Nešto na tu temu se može čuti i od vinara u Srbiji koji nemaju lepe reči za restoranske cene njihovih vina.
Iako ovaj vid trgovine može da oduzme deo zadovoljstva ispijanja vina, pozdravljam svaku mogućnost zarade pa makar i ako nam je vino samo hobi. Predviđa se da će se berba 2009. pokazati kao odlična pa možda i nije loš trenutak, mada je sigurnije sačekati probanja na proleće. ( 6 Votes ) Podeli sa prijateljima blog comments powered by Disqus |
Praćenje bloga MojeVino
MojeVino & Facebook



Trenutno postoji 270 veletrgovaca iz 20-ak zemalja koji su na Liv-ex i koji trguju anonimno on-line ili telefonski. Srednja cena koja se dobija uparivanjem cena ponude i potražnje služi za proračun berzanskog indeksa Liv-ex 100, koji se sastoji od 100 najtraženijih vina za koje postoji jako sekundarno tržište. Liv-ex 100 je na kraju marta 2010 iznosio 264.95 poena a u Julu 2001 je bio 93.12. Vrednost indeksa se dobija tako što se srednja cena ponderiše koeficijentima koji odražavaju obim proizvodnje i starost vina tj. berbu. Tokom 2010 indeks je skočio za 17.4%.
![Validate my RSS feed [Valid RSS]](http://mojevino.net/images/valid-rss.png)